Argument nedosljednih otkrovenja

Dio niza članaka o
Ateizmu
Simbol koji je dizajnirala Međunarodna ateistička alijansa 2007.
Koncepti Historija Antiteizam Ateizam i religija (Kritike ateizma / religije) Historija ateizma Novi ateizam
Vrste Implicitni i eksplicitni Negativni i pozitivni Kršćanski ateizam Ateizam u hinduizmu Jevrejski ateizam Državni ateizam
Argumenti za ateizam Protiv postojanja Boga Ateistička opklada Izazov zlog Boga Sudbina neukih Argument slobodne volje Bog jaza Hitchensova britva Argument nedosljednih svojstava Argument nedosljednih otkrovenja Argument nevjerovanja Paradoks svemoći Argument lošeg stvaranja Problem zla Problem pakla Russellov čajnik Teološki nekognitivizam Gambit ultimativna Boeinga 747
Osobe Demografije ateizma Diskriminacija i/ili progon ateista Spisak ateista
Povezani stavovi Agnosticizam Slabi Jaki Agnostički teizam Agnostički ateizam Ignosticizam Apateizam Ireligija Antiklerikalizam Antireligija Slobodoumlje Parodijska religija Postteizam Naturalizam Humanistički Metafizički Metodološki Religijski Sekularizam Sekularnost Sekularni budizam Sekularni humanizam
p r u

Argument nedosljednih otkrovenja (koji je još poznat kao izbjegavanje pogrešnog pakla) argument je protiv postojanja Boga. Tvrdi da je malo vjerovatno da Bog postoji zato što je veliki broj teologa i vjernika proizveo konfliktna i međusobno isključiva otkrovenja. Argument navodi da osoba koja nije povjerljiva otkrovenju mora ga prihvatiti ili odbaciti na osnovi autoriteta njegovog predlagača i da nema šanse da običan smrtnik riješi ove protivrječne tvrdnje kroz istragu, tako da je mudro suzdržati se od ikakvog suda.

Također se navodi da je teško dokazati postojanje nekog Boga bez ličnog otkrovenja. Većina argumenata za postojanje Boga nisu osobenost jedne religije, tako da se mogu primijeniti na svaku sa gotovo istim značenjem i vrijednošću. Kad se osoba sukobi s različitim konkurentnim tvrdnjama, te ne postoji lično otkrovenje, argument je da se teško odlučiti za jednu od ovih tvrdnji, što može dovesti do gledišta u kojem prihvatanje jedne tvrdnje, odnosno religije, zahtijeva opovrgavanje svih drugih. Ukoliko bi se dogodilo lično otkrovenje jednoj osobi, te ta osoba podijeli svoje lično iskustvo sa drugom, opet se javlja problem drugoj osobi koja i dalje nema vlastito otkrovenje.